Ukrajinska ratna mornarica korak je bliže preuzimanju svoje druge korvete klase Ada, koja se gradi u Turskoj. Brod Hetman Ivan Vyhovskyi (F-212) nalazi se u završnoj fazi gradnje u Istanbulu, a sljedeće ključne etape bit će njegova prva plovidba, pomorska ispitivanja i službena primopredaja ukrajinskoj strani. Napredak projekta potvrdio je 12. studenoga 2026. predstojnik Ureda ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov, nakon obilaska brodogradilišta turske tvrtke STM.
Tijekom posjeta Budanov je pregledao radove na korveti te razgovarao s njezinim zapovjednikom, kapetanom fregate Jurijem Piščikom, i članovima ukrajinske posade. Prema njegovim riječima, radovi se približavaju završetku, dok se posada istodobno priprema za preuzimanje i buduće korištenje broda. Međutim, iako je gradnja u poodmakloj fazi, korveta još nije završila pomorska ispitivanja niti je službeno uvedena u operativnu uporabu.
Hetman Ivan Vyhovskyi druga je korveta koju Turska gradi za Ukrajinu u okviru programa pokrenutog ugovorom iz prosinca 2020. godine. Prvi brod, Hetman Ivan Mazepa (F-211), porinut je u listopadu 2022., a pomorska ispitivanja započeo je u svibnju 2024. godine. Gradnja druge korvete započela je 2022., njezina kobilica položena je u kolovozu 2023., dok je svečano porinuće održano 1. kolovoza 2024. godine.
Prema ranije objavljenom planu turskog brodograditelja STM, prva plovidba korvete Hetman Ivan Vyhovskyi predviđena je tijekom 2026., dok se njezina isporuka Ukrajini očekuje u prvom tromjesečju 2027. godine. Ipak, konačan datum primopredaje zasad nije službeno potvrđen, a raspored će ovisiti o završetku opremanja i rezultatima ispitivanja.
Korvete klase Ada razvijene su u okviru turskog nacionalnog programa MILGEM, s naglaskom na protupodmorničko ratovanje, nadzor pomorskog prostora i djelovanje u priobalnim područjima. Riječ je o suvremenim višenamjenskim ratnim brodovima koji kombiniraju topničko, raketno i torpedno naoružanje sa senzorima namijenjenima otkrivanju površinskih, podvodnih i zračnih prijetnji.
Brodovi ove klase dugi su približno 99,5 metara, široki oko 14,4 metra i imaju istisninu od približno 2.400 tona. Koriste kombinirani dizelsko-plinskoturbinski pogonski sustav, poznat kao CODAG, koji omogućuje postizanje brzine od oko 30 čvorova. Njihov operativni doseg iznosi približno 3.500 nautičkih milja pri ekonomičnoj brzini, dok je autonomija plovidbe oko deset dana. Takve karakteristike omogućuju izvođenje širokog raspona pomorskih zadaća, od ophodnje i zaštite pomorskih komunikacija do protupodmorničkih operacija.
Ukrajinske korvete temelje se na turskom projektu, ali predviđene su određene razlike u sustavima naoružanja i opreme. Prema dostupnim informacijama, među planiranim sustavima nalaze se pramčani top Leonardo Super Rapid kalibra 76 milimetara, protuzračni topnički sustav Aselsan Gökdeniz kalibra 35 milimetara, daljinski upravljane oružne stanice te torpedno naoružanje za protupodmorničko djelovanje.
Posebno je zanimljiva predviđena integracija sustava protuzračne obrane VL MICA, koji koristi rakete s vertikalnim lansiranjem. Riječ je o sustavu namijenjenom obrani broda od različitih zračnih prijetnji, uključujući zrakoplove i određene vrste projektila. Dostupni izvještaji spominju konfiguraciju s osam lansirnih ćelija, no konačan sastav naoružanja druge ukrajinske korvete nije u cijelosti javno potvrđen.
Otvoreno je i pitanje protubrodskih raketa. U ranijim izvještajima spominjale su se različite mogućnosti, uključujući američke Harpoon, norveške Naval Strike Missile i ukrajinske Neptune. Međutim, nema dovoljno potvrđenih informacija da bi se moglo zaključiti koji će sustav biti ugrađen na Hetman Ivan Vyhovskyi. Zbog toga je važno razlikovati planiranu konfiguraciju od stvarno ugrađene i operativno provjerene opreme.
Osim tehničkih značajki, projekt ima i znatnu stratešku važnost. Ukrajinska ratna mornarica od 2014. godine izgubila je velik dio svojih površinskih sposobnosti, a nakon početka ruske invazije 2022. dodatno se oslonila na obalne raketne sustave, besposadne površinske platforme i druge asimetrične načine pomorskog ratovanja. Nabava korveta klase Ada predstavlja pokušaj dugoročne obnove klasičnih površinskih borbenih sposobnosti.
Ipak, pred Ukrajinom se nalazi značajno operativno ograničenje. Turska je nakon početka ruske invazije primijenila odredbe Konvencije iz Montreuxa i ograničila prolazak ratnih brodova zaraćenih država kroz Bospor i Dardanele. Takva situacija otežava mogućnost da novoizgrađene ukrajinske korvete tijekom rata uplove u Crno more, čak i nakon završetka njihove gradnje i primopredaje.
To znači da završetak gradnje ne podrazumijeva automatski i početak operativnog djelovanja broda u ukrajinskim teritorijalnim vodama. Njegovo buduće raspoređivanje ovisit će o sigurnosnim okolnostima, pravnom režimu prolaska kroz tjesnace i odlukama nadležnih država.
Za Ukrajinu korvete Hetman Ivan Mazepa i Hetman Ivan Vyhovskyi predstavljaju ulaganje u dugoročni razvoj ratne mornarice. Njihova najveća vrijednost nije samo u mogućnosti uporabe suvremenog naoružanja nego i u obnovi sposobnosti protupodmorničkog djelovanja, zaštite pomorskih komunikacija i sudjelovanja u složenijim mornaričkim operacijama.
Završetak gradnje druge korvete stoga je važan industrijski i vojni korak, ali ne i završetak cijelog programa. Prava procjena njezinih sposobnosti bit će moguća tek nakon završetka pomorskih ispitivanja, potvrde ugrađenog naoružanja i službene primopredaje ukrajinskoj ratnoj mornarici.