Talijanska obrambena industrija predstavila je neobično rješenje za zaštitu od malih besposadnih letjelica koje kombinira osam poluautomatskih pušaka Benelli M4 na jednoj daljinski upravljanoj kupoli. Sustav nazvan LIVET M4 nedavno je demonstriran danskim oružanim snagama, a razvijen je suradnjom tvrtki Beretta Defense Technologies i DUALEE. Njegova osnovna namjena jest presretanje malih izviđačkih i napadačkih dronova na vrlo kratkim udaljenostima, osobito kada druge mjere protuzračne zaštite nisu uspjele zaustaviti prijetnju.
Demonstraciju je potvrdila talijanska tvrtka DUALEE, koja je objavila da je sustav prikazan predstavnicima danskih oružanih snaga tijekom ispitivanja s bojevim gađanjem. Točan datum i mjesto demonstracije nisu javno objavljeni, a zasad nema potvrde da je Danska naručila LIVET M4 ili pokrenula službeni postupak njegove nabave. Sustav je prethodno predstavljen na međunarodnom obrambenom sajmu Eurosatory 2026. u Parizu, gdje je prikazan kao jedno od rješenja za zaštitu strateških objekata i kritične infrastrukture.
LIVET M4 pripada kategoriji daljinski upravljanih oružnih stanica, poznatih pod oznakom RCWS. Za razliku od klasičnih kupola opremljenih strojnicama ili automatskim topovima, njegovo naoružanje čini osam poluautomatskih sačmarica Benelli M4 Drone Guardian kalibra 12. Riječ je o specijaliziranoj izvedbi poznate puške Benelli M4, prilagođenoj borbi protiv malih besposadnih letjelica.
Osnovna ideja takvog naoružanja temelji se na uporabi većeg broja projektila koji se nakon ispaljivanja šire prema cilju. Mali dronovi predstavljaju zahtjevne mete zbog svojih dimenzija, brzine i mogućnosti naglih promjena smjera. Za razliku od pojedinačnog puščanog projektila, sačmeno streljivo pokriva šire područje, čime se povećava mogućnost pogotka osjetljivih dijelova besposadne letjelice.
Prema izvještaju portala The War Zone, sustav je predviđen i za uporabu posebnog streljiva s raspršivanjem projektila na unaprijed određenoj udaljenosti. Takav koncept trebao bi dodatno povećati učinkovitost protiv malih zračnih ciljeva. Međutim, stvarne performanse ovise o vrsti streljiva, udaljenosti, brzini cilja i uvjetima presretanja, a detaljni rezultati ispitivanja LIVET-a zasad nisu javno dostupni.
Postavljanje osam pušaka na zajedničku kupolu omogućuje veću raspoloživu količinu streljiva i povećava mogućnost ponovljenog djelovanja. Takva konfiguracija također pruža određenu redundanciju jer kvar ili zastoj jedne puške ne mora značiti gubitak cjelokupne sposobnosti sustava. Ipak, proizvođači nisu objavili sve podatke o kapacitetu streljiva, postupku ponovnog punjenja, masi kupole i ograničenjima njezina kretanja.
Posebno važan dio sustava predstavlja automatizirano otkrivanje i praćenje ciljeva. LIVET koristi programska rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji za prepoznavanje malih besposadnih letjelica, njihovo praćenje i usmjeravanje oružja prema prijetnji. Prema dostupnim podacima, sustav može istodobno pratiti do pet ciljeva, što je važno u situacijama kada se prema zaštićenom objektu približava više dronova.
Kupola se može povezati i s vanjskim radarskim te radiofrekvencijskim senzorima. Time bi mogla dobivati informacije o prijetnjama koje su otkrivene izvan neposrednog područja djelovanja vlastitih senzora. Takva integracija posebno je važna jer vrijeme raspoloživo za presretanje brzih FPV dronova na udaljenostima od nekoliko desetaka metara može biti iznimno kratko.
Iako proizvođač naglašava visoku razinu automatizacije, LIVET nije zamišljen kao sustav koji potpuno samostalno donosi odluku o uporabi oružja. Automatizacija pomaže pri otkrivanju, identifikaciji i praćenju ciljeva, dok konačnu odluku o otvaranju vatre donosi ljudski operater. Takav pristup omogućuje korištenje prednosti automatiziranog praćenja uz zadržavanje ljudske kontrole nad djelovanjem oružja.
Jedno od najvažnijih pitanja odnosi se na učinkoviti domet. Prema podacima koji se odnose na pušku Benelli M4 Drone Guardian, optimalna udaljenost za presretanje malih dronova iznosi približno 50 metara, dok se u povoljnim uvjetima i uz odgovarajuće streljivo navodi mogućnost djelovanja do približno 100 metara. Te vrijednosti ne predstavljaju potvrđeni učinkoviti domet cjelokupnog sustava LIVET M4 u svim operativnim uvjetima.
Upravo ograničen domet određuje njegovu ulogu. LIVET nije zamjena za klasične protuzračne raketne sustave, automatske topove ili druga sredstva koja djeluju na većim udaljenostima. Namijenjen je prije svega završnom sloju zaštite, kada se mali dron već približio vojnicima, oklopnom vozilu, zapovjednom mjestu ili važnom infrastrukturnom objektu.
Takav pristup dobiva na važnosti zbog iskustava rata u Ukrajini. Mali FPV dronovi, često opremljeni eksplozivnim punjenjima, postali su ozbiljna prijetnja tenkovima, borbenim vozilima, topničkim položajima i logističkim elementima. Njihova relativno niska cijena i mogućnost masovne uporabe stvaraju značajan problem za tradicionalne sustave protuzračne obrane, čije su rakete nerijetko višestruko skuplje od ciljeva koje presreću.
Dodatni izazov predstavljaju besposadne letjelice koje koriste optička vlakna za upravljanje. Za razliku od dronova koji ovise o radijskoj vezi, takve platforme nisu podložne klasičnom ometanju upravljačkog signala. Zbog toga se povećava važnost fizičkog uništavanja prijetnje, bilo uporabom streljačkog naoružanja, automatskih topova, presretačkih dronova ili drugih kinetičkih sredstava.
LIVET M4 predstavlja pokušaj da se jedna od najjednostavnijih metoda presretanja malih dronova, uporaba sačmarica, pretvori u automatizirani sustav namijenjen obrani položaja. Umjesto da pojedini vojnik mora samostalno uočiti, pratiti i pogoditi brzu zračnu metu, kupola preuzima dio tih zadaća i omogućuje djelovanje iz zaštićenog položaja.
Međutim, veća količina naoružanja ne uklanja temeljna ograničenja kratkog dometa. Uspješnost presretanja i dalje će ovisiti o pravodobnom otkrivanju cilja, kutu njegova približavanja, brzini i mogućnostima manevriranja. Poseban problem može predstavljati presretanje drona s eksplozivnim punjenjem na vrlo maloj udaljenosti, jer njegovo uništavanje ne mora nužno spriječiti posljedice eksplozije u blizini zaštićenog objekta.
Slična rješenja razvijaju se i u drugim državama. U Turskoj je predstavljen sustav Drone Kalkanı s dvije sačmarice kalibra 12 na daljinski upravljanoj kupoli, dok su se u Ukrajini pojavile različite improvizirane i namjenski razvijene platforme za kinetičko presretanje malih dronova. Takvi projekti pokazuju da se razvoj protudronske obrane sve više usmjerava prema kombinaciji senzora, automatizacije i relativno jeftinog naoružanja.
Za europske oružane snage, uključujući Hrvatsku vojsku, LIVET M4 predstavlja zanimljiv primjer tehnologije koja bi se mogla razmatrati kao dodatni sloj zaštite vojnih objekata, vozila i položaja. To ne znači da je sustav ponuđen ili odabran za hrvatske oružane snage, nego da njegova koncepcija odgovara širem trendu razvoja obrane od malih besposadnih letjelica.
Talijanski sustav zasad ostaje tehnologija koja je predstavljena i demonstrirana, ali čija stvarna operativna učinkovitost tek treba biti potvrđena kroz opsežnija ispitivanja i uporabu. Nisu objavljeni podaci o cijeni, serijskoj proizvodnji ili potpisanim ugovorima za isporuku cjelokupnog sustava LIVET M4.
Njegova najveća vrijednost mogla bi biti u kombiniranju automatiziranog praćenja i relativno povoljnog streljiva za završnu obranu od malih dronova. Hoće li osam sačmarica na jednoj kupoli postati praktično i ekonomično rješenje za suvremene oružane snage, pokazat će daljnja ispitivanja, eventualne narudžbe i iskustva stvarne operativne uporabe.